Cvjetnim prahom protiv bora i kilograma

O zdravstvenim blagodatima cvjetnog praha malo se zna, no one su vrlo velike. Prah djeluje protiv nakupljanja kilograma i pojave prijevremenih znakova starenja, a jača libido i imunitet.

Mnogi zagovornici zdravog života, od učitelja joge preko fizioterapeuta, masera i nutricionista, podržavaju brojna istraživanja koja se bave iscjeljujućim učincima raznih prehrambenih proizvoda.

Neke od tih namirnica zbog svojih su ljekovitih svojstava dobili naziv superhrana, a na popisu superhrane nalaze se i mnogi proizvodi s našeg podneblja. Neke hrvatske verzije tih proizvoda među najkvalitetnijima su na svijetu, počevši od povrća s tamnozelenim listovima, u što spadaju kopriva i maslačak, do maslina, smokava i proizvoda od meda te propolisa.

O ljekovitim svojstvima cvjetnog praha napisano je mnogo članaka i knjiga, a vjeruje se da usporava proces starenja i potiče mladolikost. Ta vjerovanja sežu do samih početaka civilizacije, a kineski car Shen Nung još 1735. godine prije Krista u medicinskoj je enciklopediji isticao sve prednosti proizvoda koji dolaze iz pčelinjih košnica. [Pročitaj više]

Gutate emocije i čokoladu?

Je li glad koju osjećate tjelesna ili emocionalna? Jedete, a da niste gladni? Uvijek u blizini imate slatkiše i grickalice? Izgladnjujete se pa navalite? Bez brige, ima nade i za vas.

Postupci za prevladavanje emotivnog jedenja

• Organizirajte svoje obroke i jedite svjesni tog čina
Ako nemate plan dnevnih obroka onda je još lakše predati se trenutačnom emotivnom porivu za hranom i jesti nasumice. Ograničavanje dnevnog uzimanja hrane na tri obroka i dva manja međuobroka sa stajalištem da ne jedete dva sata prije odlaska u postelju dat će vašem danu određeni redoslijed prehrane koji se ne treba suviše striktno poštovati kako ne bi prerastao u opsesiju. [Pročitaj više]

Genetske bolesti u čovjeka pradavno su evolucijsko naslijeđe

Evolucijski genetičari dr. Tomislav Domazet Lošo i dr. Diethard Tautz s Max-Planckova instituta u Ploenu i zagrebačkog Instituta “Ruđera Boškovića” otkrili su da većinu organizama na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti.

To navodi na zaključak da su genetske bolesti u čovjeka, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježiva sastavnica života, priopćeno je jučer iz Instituta “Ruđera Boškovića”.

To neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa “Molecular Biology and Evolution” i već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u uglednom časopisu “New Scientist”, što pokazuje da je riječ o vrlo zanimljivu otkriću.

Institut “Ruđera Boškovića” podsjeća da je prošle godine odjeknula vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti koja je razvijena na tom institutu. [Pročitaj više]

Gospina trava jednako dobra kao i prozac

Gospina trava može liječiti depresiju jednako uspješno kao i lijekovi poput prozaca, tvrde njemački znanstvenici.

Usporedivši rezultate 29 studija u koje je bilo uključeno 5489 pacijenata s blagom do umjereno jake depresije, zaključili su da biljni ekstrakt djeluje jednako kao i standardni antidepresivi, ali uz manje nuspojava.

Studije su uspoređivale djelovanje gospine trave i placeba, odnosno antidepresiva, uključujući i lijekove poput prozaca i seroxata.

“Pokazalo se da je ekstrakt gospine trave gotovo jednako djelotvoran kao i uobičajeni antidepresivi, ali uz manje nuspojave”, izvijestili su istraživači pod vodstvom dr. Klaua Lindea iz Centra za komplementarnu mediciju u Muenchenu. [Pročitaj više]

Europu očekuje pandemija australske gripe

Liječnici su upozorili kako bi ove zime čak četvrtina Europljana mogla oboljeti od virusne gripe, što bi značilo da će 70 posto zaposlenih otići na bolovanje. Ekonomske posljedice takvog stanja su očite.

Stoga je, nakon nedavne Europske konferencije o gripi, koja je održana u Portugalu, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, uputio apel europskim vladama da se nabave dovoljne količine cjepiva te da “brzo reagiraju”, jer je pandemija neizbježna. Naime, imunologe i infektologe je zabrinula činjenica da se novi virus izrazito brzo modificira.

Virus je prozvan “australskim”, jer su upravo u Australiji, prošle godine, po prvi put izolirana dva nova tipa tog virusa - A/Brisbane/10/2007 H3N2 i A/Brisbane/59/2007 H1N1. Treći tip tog virusa je B/Florida/4/2006. [Pročitaj više]

Čokolada - poslastica i lijek

Čokolada nije samo delicija u kojoj uživaju svi bez obzira na dob. Ona je zdrava i ljekovita jer smanjuje stres, pomaže u sprečavanju srčanih bolesti, jača imunitet, djeluje antidepresivno, ali i kao afrodizijak Theobroma cacao.

Ovisno o procesu proizvodnje, različite vrste čokolade sadržavaju različitu količinu flavonoida. Bijela čokolada primjerice sadrži zanemarivu količinu tog antioksidansa, dok je crna čokolada bogata tim vrlo korisnim sastojkom i ujedno najzdravija. Ona ima visok udio kakaovca, dok je mliječna čokolada koja se uglavnom najviše konzumira najnezdravija zbog visokog postotka masti i šećera. Crna čokolada je pak iznimno bogata polifenolima, tvarima koje štite od bolesti srca i krvnih žila. [Pročitaj više]

Margarin ili maslac?

Unositi prirodne masne kiseline slične našem tijelu, koje stanica može apsorbirati ili prerađene masti koje deformiraju stanicu? Maslac ili margarin? S mastima uvijek pomalo, a s jednim od njih nikako.
Od 1869. počela je debata o tome trebamo li po kruhu mazati maslac ili margarin? Te je godine francuski kemičar uspio izraditi jeftinu zamjenu za maslac, koji je zbog pošasti koja je vladala nad stokom u Europi toga doba postao teško dobavljiv i skup.

Riječ margarin dolazi iz grčkog jezika od riječi koja označava “biser” jer je prvotni margarin bio tvrd, bijel i sjajan. Vjerojatno i ne tako ukusan kao današnji jer je bio napravljen od govođeg sala, mlijeka, nasjeckanog ovčjeg želuca, kravljih iznutrica…

Na početku proizvodnje margarin je bio mesna prerađevina ovisna o govedini i mliječnoj industriji, a glavna atrakcija nalazila se u cijeni - jeftiniji od maslaca. U tom razdoblju kupovali su ga isključivo siromasi. [Pročitaj više]

Superhrana za žene svih dobi

Dobar odabir hrane može vam pomoći u sprečavanju nekih bolesti, u bržem mršavljenju te ublažavanju određenih tegoba. Brusnicom tako možete izliječiti upale urinarnog trakta, orahom povećati dobri kolesterol, a rajčicom smanjiti rizik od raka.

Brusnica
Svoj zvjezdani status brusnica duguje sposobnosti da zaustavi neugodne upale i infekcije urinarnog trakta. Čaša od tri decilitra soka brusnice dnevno dovoljna je da osigurate zdravlje osjetljivog urinarnog sustava. Posljednja istraživanja potvrđuju učinkovitost brusnice kod prehlada, želučanih viroza, upala desni te kod nekih vrsta raka. [Pročitaj više]

Voda iz slavine je ipak zdravija!

Vitamini, bilje bogato antioksidansima i ostali “zdravi” dodaci koji se stavljaju u flaširnu vodu samo su trik kojima proizvođači privlače kupce

Dok proizvodnja flaširane vode raste zapanjujućom brzinom, sve više opada potrošnja gaziranih i zaslađenih sokova. Bočice vode su dostupne i praktične, a djeluju zdravije od umjetno obojenih gaziranih pića. No vitamini, bilje bogato antioksidansima i ostali “zdravi” dodaci koji se stavljaju u flaširnu vodu da bi bila privlačnija marketinški su trik kojim se služe proizvođači samo zato da privuku kupce, pokazuje nutricionistička studija Sveučilišta u New Yorku. [Pročitaj više]

Akne ne izaziva čokolada, nego mliječni proizvodi

Vrlo malo istraživanja je dokazalo kako postoji veza između hrane i nastanka prištića. Zato tvrdnja da ih čokolada, pizza i pržena hrana izazivaju nije istinita, kaže američka dermatologinja Debra Wattenberg.

Začepljene žlijezde su te koje izazivaju akne, a na njih utječu bakterije i stanice kože.

Jedina hrana koja bi mogla utjecati na pojavu akni je mlijeko i mliječni proizvodi, tvrde nova iatraživanja. No D. Wattenberg savjetuje da se njihova uporaba ograniči, ali ne i potpuno izbaci iz prehrane.Jedna od zabluda pri čišćenju lica je da preparate za sušenje prištića treba nanijeti samona njih. Većina preparata načinjena je kako bi spriječila njihovo ponovno nastajanje, a ne da ih samo isuši. [Pročitaj više]

Slijedeća stranica »